Osnovna škola Zlatar Bistrica

PRVA GENERACIJA EUROPSKIH EKO-ŠKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ I PRVA EKO-ŠKOLA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI

U Zagrebu, u Staroj gradskoj viječnici o prigodi obilježavanja dana Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naša" i Svjetskoga dana voda, 14. ožujka 2001. godine održana je svečanost proglašenja prvih europskih eko-škola u Republici Hrvatskoj.

Certifikat i Zelenu zastavu ravnateljici  Škole, Boženi Slunjski uručio je Sergio Santos, europski koordinator za eko-škole u prisutnosti dr. Vladimira Strugara, ministra Prosvjete i športa Republike Hrvatske i predsjednika Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naša" dr. Ante Kutle.

 

Ekipa učenika OŠ Zlatar Bistrica ( Irena Kušić, Martina Martinjak, Dario Kadoić, Maja Bručić i Goran Benčić) osvojila je 1. mjesto na prvom ekološkom natjecanju Republike Hrvatske u organizaciji Pokreta prijatelja prirode „Lijepa naša“, održanome  5.lipnja 1993. u Zagrebu.

    

Na državnome eko-kvizu Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“ održanom u Kaštel Lukšiću,1997. godine, ekolozi OŠ Zlatar Bistrica osvojili su 2. mjesto. Zlatarbistrička eko-grupa „Runolist“, za čiji je uspjeh zaslužna i njihova učiteljica Vjenceslava Pavleković, na tome je natjecanju, što su ga organizirali  Ministarstvo prosvjete i športa i Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, nagrađena je računalom  koje je osnovcima dobro došlo za uvođenje nastave iz informatike.

             

              

Ministarstvo zaštite okoliša Tunisa u sklopu odgoja i obrazovanja o okolišu i održivom razvoju Mediterana, organiziralo je od 28. do 30.kolovoza 1997.gopdine u Sidi Bou Saidu (15 km od glavnoga grada Tunisa) međunarodnu konferenciju »Djeca i održivi razvoj« za učenike osnovnih škola od 12 do 13 godina. Republiku Hrvatsku u Tunisu predstavljali su učenici : Morana Čiček (OŠ Zlatar Bistrica), Mile Vičić (OŠ Brinje), Marko Maroević (OŠ Lučac,Split) i Ivana Bačić (OŠ Lapad, Dubrovnik).

        

Eko-odbor škole utemeljen je 5. veljače 1999.godine. Izvršena je ocjena stanja okoliša i razrađen plan djelovanja u suglasju s kodeksom EKO-škole:“Živimo u suglasju s prirodom za ljepše danas, bolje i zdravije sutra“.

                                      

    Na poziv ogranka Pokreta prijatelja prirode „Lijepa naša“ u Zlatar Bistrici 1. travnja 1999. godine viši savjetnik u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša Željko Štahan sudjelovao je na izradi prve poučene staze u Hrvatskom zagorju. Pri obilasku planirane trase, u suradnji s učiteljicom Vjenceslavom Pavleković, dr. Šantekom, te učenicima eko-skupine iz OŠ Zlatar Bistrice odabrano je devet informacijskih točaka: Hrvatsko zagorje,  Šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba, Životinjski svijet, Lokva u šumi, Glavne vrste šumskoga drveća, Raskrižje šumskih staza, Hajdekov most i Mravinjak. Staza je dobila ime po igralištu i odmorištu u šumi koje zovu  „Šumarica“. Stilizirani crtež cvijeta šumarice je znak staze i logo eko-škole.

Poučna staza „Šumarica“ dio je „Staze zdravlja“ HPD „Javor“ Zlatar Bistrica. Od središta općine Zlatar Bistrice u pravcu Konjščine, kod Kalajevog odvojka, uz stoljetne jablane početak je poučene staze „Šumarica“. Staza vodi kroz šumu Šinjačkovinu koja je dobila ime prema svečeničkoj obitelji Šišinački koja je ovdje imala kuriju i posjed.

.

Staza je duga 2 km. Ima 9 poučnih tabli: Đurekov gaj, Životinjski svijet, Iz naše povijesti, Šumska lokvica, Rijetke i ugrožene biljke, Bukva, Hrast kitnjak, Raskrižje šumskih staza, Gljive i Mravinjak. 

  

Podizanju zelene zastave na pet metara visoki jarbol ispred školske zgrade, prethodila je 23.ožujka 2001. godine  prigodna svečanost u sportskoj dvorani škole.

Eko-odbor OŠ Zlatar Bistrica 2002.godine  prvi je u Hrvatskome zagorju pokrenuo organizirano skupljanje plastičnoga otpada. Slogan ekološke akcije :  „U žuti spremnik za plastičnu ambalažu bacite bocu bez čepa“.

       

Na državnome ekološkom kvizu „Lijepa naša“, održanome u Zadru od 23. do 25. svibnja 2002.godine,  ekolozi OŠ Zlatar Bistrica prezentirali su projekt  „Plastična ambalaža“.

Učenici OŠ Zlatar Bistrica osvojili su treće mjesto na državnome natjecanju Crvenog križa u Osijeku.

                                                

Na državnome ekološkom kvizu „Lijepa naša“, održanome u Šibeniku od 22. do 24. svibnja 2003. godine, ekolozi OŠ Zlatar Bistrica osvojili su 3. mjesto prezentacijom projekta „Zaštita bunara“. Zlatarbistrička ekološka skupina „Šumarica“, za čiji je uspjeh zaslužna i učiteljica Štefica Škrlec, nagrađena je boravkom u NP Risnjak od 27.lipnja do 2.srpnja 2003.godine.

                                                                                                                                              

          

          Borovnica                                Borovica                                 Blagajev likovac

           

         Runolist                                    Ljiljan zlatan                         Karanfil

     

     Schloserov dom                Sklonište na stazi Leska     Područje ispitivanja kiselih kiša

 Prvo obnavljanje statusa Eko-škole 2. travnja 2003.g. u dramskom kazalištu „Gavella“ u Zagrebu.  

 

Ekolozi OŠ Zlatar Bistrica natjecali su se u prikupljanju sekundarnih sirovina (pet, papir,alu-limenke ). U projektu koje je provodio Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, ekolozi su dobili prvu nagradu u kategoriji prikupljanja pet ambalaže u iznosu od 30.000,00 kn i drugu nagradu u  kategoriji prikupljanja starog papira u iznosu 20.000,00 kn (90,53 kg/po učeniku). Na svečanom uručenju nagrada u Hotelu „Donat“ u Zadru 6. lipnja 2003.g. sudjelovale su ravnateljica Božena Slunjski i školska koordinatorica Štefica Škrlec. Prisustvovali su također ministar Božo Kovačević i princ Albert od Monaca.  

Na županijskom ekološkom kvizu „Lijepa naša“ održanom u Gornjem Jesenju od 9. travnja 2005. godine ekolozi OŠ Zlatar Bistrica osvojili su 2. mjesto prezentacijom projekta „Šljiva Bistrica“. Cilj projekta je ekološka zaštita autohtone zavičajne sorte koja spada među najbolje šljive na svijetu. Na području Zlatar Bistrice 67 od 911 kućanstava bavilo se uzgojem šljive bistrice. Virusna bolest-šarka šljive, koja se prenosi lisnim ušima, uništila je šljivike. 

  

Drugo  obnavljanje statusa Eko-škole 15. travnja 2005.g. u Studenskom centru u Zagrebu. 

 

Podizanje Zelene zastave 21.travnja 2005. g. uz obilježavanje Dana škole, Dana općine i Dana planete Zemlja.  

Na županijskom ekološkom kvizu „Lijepa naša“ održanom u Gornjem Jesenju ekolozi OŠ Zlatar Bistrica prezentirali su projekt „Zagorske štale“. Cilj projekta je poticaj za povećanjem  broja obiteljskih gospodarstava mliječnih farmi specijaliziranih za intenzivnu tržnu usmjerenost proizvodnji mlijeka. 

 

Treće obnavljanje statusa Eko-škole 27. travnja 2007.g. u  Studenskom centru u Zagrebu i dodjela brončanog certifikata. 

      

Zlatarbistrička ekološka skupina „Šumarica“ sudjelovala je u provođenju obrazovnog istraživanja u sklopu akcije „Praćenje stanja kockavice ( Fritillaria meleagris )“ od 15.ožujka do 30 travnja 2007. u sklopu Nacionalnog programa praćenja stanja biološke raznolikosti Državnog zavoda za zaštitu prirode. Na županijskom ekološkom kvizu „Lijepa naša“, održanom u Zlatar Bistrici 23.ožujka  2007.g.,  ekolozi OŠ Zlatar Bistrica osvojili su 3. mjesto prezentacijom projekta „Čuvarkuća“. 

    

Na županijskom ekološkom kvizu „Lijepa naša“ održanom u Zlatar Bistrici 13. veljače 2009.g.  ekolozi OŠ Zlatar Bistrica osvojili su 2. mjesto prezentacijom projekta „Zdravstvena ispravnost vode iz bunara“. 

Četvrto  obnavljanje statusa Eko-škole 30. travnja 2009.g. u Zagrebu i dodjela srebrnog certifikata. 

Na županijskom ekološkom kvizu „Lijepa naša“ održanom u Brestovcu Orehovečkom 12.veljače 2010.g.  ekolozi OŠ Zlatar Bistrica osvojili su 2. mjesto prezentacijom projekta „Lastavica“. Zaštita strogo zavičajnih svojti ptica na području Krapinsko-zagorske županije kojih opstanak uvelike ovisi o očuvanju tradicionalna poljodjelstva i stočarstva. 

 

Na ekološkom kvizu „Lijepa naša“ održanom  u OŠ Stubičke Toplice 11.veljače 2011.g.  sudjelovali su predstavnici 12 osnovnih škola, od kojih su zlatarbistrički osnovci Beti Pavleković, Karla Grbavac, Ivan Kuljak i Viktorija Gorički, pod stručnim vodstvom mentorice prof.Štefice Škrlec, bili najuspješniji.

Državno i svehrvatsko natjecanje, ekološki kviz „Lijepa naša“ održano je u Primoštenu od 20. do 22. ožujka 2011. godine. U ovom prestižnom turističkom mjestu, u jakoj konkurenciji 36 osnovnih škola iz cijele Lijepe naše, zlatarbistrički osnovci osvojili su sedmo mjesto.  

  

Osnovna škola Zlatar Bistrica od petka, 13. svibnja, trajno je «zelena» škola. Na Državnoj svečanosti Eko-škola, upriličenoj u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu, ravnateljici škole Boženi Slunjski uručena je prestižna Zelena zastava i «zlatni certifikat» Međunarodne eko-škole. Time je prva osnovna škola u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je postala dobitnicom «Zelene zastave» peti put obnovila status i  dobila zlatni status, što znači da ga više neće morati obnavljati svake druge godine. Eko školom postala je 2001. godine, u prvoj generaciji.

Svečanosti u Zagrebu prisustvovala je i umirovljena učiteljica biologije Vjenceslava Pavleković, koja je u mnogome zaslužna što je zlatarbistrička osnovna škola postala dobitnicom prve «Zelene zastave» u Krapinsko-zagorskoj županiji , zatim školska koordinatorica prof. Štefica Škrlec i zamjenik načelnika općine Zlatar Bistrica Dražen Mikulec, koja je kum Zelenoj zastavi.

 

TRAJNI STATUS EKO ŠKOLE

Svečano podizanje Zelene zastave 15. lipnja 2011. Ispred školske zgrade povodom dobivanja zlatnog certifikata Međunarodne eko-škole. (Slika 1.,slika 2. I 3.)

    

Dani zahvalnosti za plodove zemlje i Dani kruha

Dani zahvalnosti za plodove zemlje i Dani kruha obilježeni su 10.listopada 2012. godine integriranom nastavom i prigodnim programom u predvorju škole. Učenici su sudjelovali u radionicama čija je tema bila kruh i krušni proizvodi i bundeva. U blagovaonici, uz stručno vodstvo učitelja, učenici sedmih razreda ispekli su buhtle, a učenici osmoga razreda prisjetili su se kako su nastajale knjige kroz povijest te su svojim rukama izradili knjižicu o kruhu.

Za sve učenike škole održan je prigodni program u kojemu su sudjelovali pjevački zbor i učenici dramske skupine. Nakon programa, velečasni Ivan Kovačić blagoslovio je plodove zemlje te sve učenike i radnike škole.  Zanimljivost proslave Dana kruha bilo je proglašenje najoriginalnijeg recepta jela od buče, čija je autorica učenica četvrtoga razreda Ana Futivić.

Županijska smotra Dani kruha, dani zahvalnosti za plodove zemlje

Županijska smotra Dani kruha, dani zahvalnosti za plodove zemlje održana je 16. listopada 2012. u OŠ Franje Horvata Kiša u Loboru. Na smotri su sudjelovali i učenici naše škole koji su predstavili proizvode od buče. Učenice OŠ Zlatar Bistrica prikazale su postupak pripreme bučnice, tradicionalnoga zagorskog jela. Prikazale su kako treba očistiti buču, naribati je ili nastrugati, te kako zamijesiti tijesto i pripremiti nadjev od domaćega sira, vrhnja, jaja i buče. Osim bučnice, prisutni su mogli isprobati i mnoge druge slastice, kao što su varivo i krem juha od buče, umak od buče, kompot od buče, slatki kolač od buče i sl.

Županijski kviz Lijepa naša, 2012.

U Pregradi, 5.ožujka 2012. godine kao sudionici  Eko kviza  «Lijepa naša» učenici Osnovne škole Zlatar Bistrica, s 81 osvojenim bodom, osvojili su prvo mjesto u kategoriji osnovnih škola na Županijskom  susretu učenika osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije.  Sudjelovali su predstavnici 12 osnovnih i triju srednjih škola s područja Krapinsko-zagorske županije.

Za osvojeno prvo mjesto zaslužni su : Ivan Futivić, učenik 5. razreda; Dora Pugar, učenica 6. razreda; Karla Grbavac, učenica  7. razreda i Ivan Kuljak, učenik 8. razreda. Valja naglasiti kako se ovo natjecanje sastoji  od pisanoga dijela , usmenoga i Power Point prezentacije. Tema naših učenika na ovogodišnjem Eko kvizu bila je «Poučna staza Šumarica». Uspjehu učenika u mnogome je pridonijela  i mentorica, prof. Štefica Škrlec.

Poučna staza Šumarica

Učenici ekološke skupine u suradnji s domarom škole postavili su novu informativnu tablu s karakteristikama staze i podacima o biljnome i životinjskome svijetu. Tabla je postavljena na početku staze, u blizini negdašnjeg restorana «Purga», u čemu su učenici imali potporu Općine i načelnika Žarka Miholića i HPD-a «Javor» s predsjednikom Marijanom Hajnićem.

Poučnu stazu osmislili su učenici još u proljeće 1999. godine, uz pomoć tadašnje učiteljice biologije Vjenceslave Pavleković, koja je prisustvovala i postavljanju nove table. Stručnu pomoć tada je pružio i Željko Štahan, zaposlenik u Državnoj upravi. Što Poučna staza znači učenicima, dovoljno kazuje osvojeno prvo mjesto na županijskom Eko kvizu, a Ivan Futivić, Dora Purgar, Karla Grbavac i Ivan Kuljak nastojat će i na državnom Eko kvizu od 15. do 17. Travnja 2012.godine u  Zadru, ostvariti što bolji rezultat, što je i želja njihove mentorice prof. Štefice Škrlec.

  

   

Zelena čistka, 2012.

Ekološko osviješteni učenici naše Eko-škole pozvali su sve mještane  20. travnja,  povodom Dana planeta Zemlja koji se obilježava 22. travnja, da se uključe zajedno s učenicima u ekološku  akciju Zeleni korak. Riječ je o  akciji prikupljanja staroga papira i plastičnih vrećica i  kampanji Zelena čistka –jedan dan za čisti okoliš, koja se provodi pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića , a uz potporu  Ministarstva zaštite okoliša i prirode te povjerenika EU za okoliš Janeza Potočnika.

U školi održan je integrirani nastavni dan povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje i globalne akcije Zelena čistka. Učenici Ekološke skupine pročitali su pismo indijanskog poglavice Seattlea iz 1854. upućeno američkom predsjedniku u Washington. Izdvajamo nekoliko citata kojih bismo se uvijek trebali pridržavati: «Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada Zemlji… Što god snađe Zemlju, snaći će i sinove Zemlje…Mi smo dio Zemlje i ona je dio nas…Mirisavo cvijeće naše su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća… Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek - svi pripadaju istoj obitelj

U suradnji s tvrtkom CIAK učenici od 1. do 8. razreda,  sudjelovali su  u akciji sakupljanja otpadnih baterija. Akcija je trajala od 25. studenoga 2011. do 31. ožujka 2012. godine.  Svim učenicima su uručene zahvalnice, a priznanja za najviše sakupljenih baterija  dobili su učenici 4. i 6.b razreda. Pojedinačno najviše baterija sakupili su Vanja Pelko (4.r.) i Matea Odorjan (6.b razred).

  

Suradnja s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ

Radionica prstenovanja ptica 

U sklopu projekta „Inventarizacija ornitoloških bitnih lokaliteta na području Krapinsko-zagorske županije“, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko - zagorske županije, u suradnji s Hrvatskim društvom za ornitološka istraživanja TRINGA, organizirala je 4. lipnja 2012. godine  pokaznu radionicu prstenovanja ptica na Bedekovčanskim jezerima. Prstenovanje ptica jedna je od aktivnosti projekta čija je svrha  inventarizacija i monitoring te utvrđivanje stanja pripadajuće ornitofaune porječja rijeke Krapine i Bedekovčanskih jezera.

U radionici  sudjelovali su učenici šestih i sedmih razreda s voditeljima OŠ Zlatar Bistrica, OŠ Bedekovčina - Područna škola Poznanovec, OŠ „Ksavera Šandora Gjalskog“ Zabok i OŠ „Stjepana Radića“ Brestovec Orehovički. Na  lokalitetu Bedekovčanska jezera prstenovano je 18 ptica četiriju vrsta: zviždak, crnokapa grmuša, velika sjenica i kos. Voditelji radionice bili su stručnjaci iz  Hrvatskog društva za ornitološka istraživanja TRINGA, ornitolog Tomislav Blažev, prof. biologije Nataša Kletečki i Eduard Kletečki, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.

 

Državni eko kviz "Lijepa naša". Zadar 2012.

Na državnome ekološkom kvizu „Lijepa naša“, održanome u Zadru od 15. do 17.travnja 2012..godine,  ekolozi OŠ Zlatar Bistrica prezentirali su projekt  „Poučna staza Šumarica“.

 

 

Posjet Nacionalnom parku Sjeverni Velebit

Dan zaštite planinske prirode Hrvatske, 8. lipnja, učenici sedmoga i osmoga  razreda obilježili su dojmljivom terenskom nastavom u Nacionalnome parku «Sjeverni Velebit».U sklopu UNESCO-va programa Čovjek i biosfera planina Velebit uvrštena je 1978. godine  u mrežu svjetskih rezervata biosfere. Tri godine kasnije čitav Velebit postaje park prirode, a   unutar njega su  dva nacionalna parka- na jugu NP Paklenica , a na sjevernom dijelu najmlađi, osmi po redu, proglašen 1999.godine - NP Sjeverni Velebit. Obuhvaća i nekoliko ranije zaštićenih područja –strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Botanički rezervat Visibaba i Botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture.

Na lokalitetu Zavižan uz vodstvo stručne savjetnice iz Javne ustanove NP Sjeverni Velebit Irene Glavičić Sertić popeli smo se od Planinarskog doma Zavižan  planinarskom stazom na vrh Vučjak ( 1644 metara nadmorske visine). Pogled sa zavižanskog vrha ostavio nas je bez daha. Podno vrha Vučjak, uz planinarski dom, smještena je najviša meteorološka postaja u Hrvatskoj na nadmorskoj visini od 1594 metra. S radom je počela 1. listopada 1953. godine i od tada radi bez ijednog dana prekida, unatoč surovim vremenskim uvjetima koji veći dio godine vladaju u planini.

Na meteorološkoj postaji Zavižan svakodnevno se mjere i opažaju brojni elementi: temperatura zraka, tlak i relativna vlažnost zraka, smjer i brzina vjetra, količina i tip oborina, količina i vrsta oborina, sijanje sunca ( heliograf) i atmosferske pojave. Petnaestak minuta hoda od planinarskog doma obišli smo Velebitski botanički vrt osnovan 1967.godine  na inicijativu dr. Frana Kušana. U središnjem dijelu vrta nalazi se Balinovačka ponikva oko koje vodi kružna kamenita staza duga 600 metara. Danas u vrtu raste oko 500 biljnih vrsta od kojih su neke samonikle, dok su druge, kao velebitska degenija, endem i simbol Velebitskog botaničkog vrta donesene s drugih  dijelova Velebita. Među njima su i neke rjeđe velebitske vrste:  hrvatska sibireja, krški runolist, Kitajbelov jaglac, Kitajbelov pakujac, planinski božur…

 

 

Županijsko natjecanje iz biologije

U Osnovnoj školi Kraljevec na Sutli, u četvrtak 14.ožujka 2013.godine održano je Županijsko natjecanje iz biologije. Natjecanju je pristupilo 8 učenika sedmih i 8 učenika osmih razreda. Dora Pugar, učenica 7.a razreda Osnovne škole Zlatar Bistrica osvojila je prvo mjesto. Za natjecanje učenicu je pripremala prof. biologije i kemije Štefica Škrlec.

Projekt: Nacionalni program bioraznolikosti Hrvatske,2013.

Učenici drugoga i šestoga razreda OŠ Zlatar Bistrica sudjelovali su  u akciji prebrojavanja kockavice na području Općine Zlatar Bistrica. Ova se akcija održava u mjesecu travnju u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije.

Kockavica je ugrožena biljna vrsta, endem Dinarida te nacionalni simbol, a zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode 1958. godine. Razlog njezine ugroženosti je djelovanje čovjeka kroz uništavanje njezinog staništa širenjem naselja, pretvaranjem staništa u obradive površine i promjenom vodenog toka. Cvate od početka ožujka do kraja svibnja, a prepoznatljiva je po boji i šarama na svojim cvjetovima koji su nalik kockicama ili šahovnici, tamnocrvene ili ljubičaste boje.

 

Zeleni korak

Učenici OŠ Zlatar Bistrica  u ekološkoj akciji „Zeleni korak“ od 29.4. do 15.5. 2013. godine prikupljali su stari papir i odlagali ga na odgovarajuće mjesto. Cilj ekološke akcije bio je osvijestiti učenike i mještane o potrebi preuzimanja odgovornosti u stvaranju i načinu odlaganja otpada, o važnosti ekologije aktivnim sudjelovanjem u zaštiti prirode. U srijedu 23. svibnja u kontejner kamiona Unija papira d.d. utovaren je sakupljeni papir. Ukupna količina papira iznosila je  4.530, 00 kg.

 

Projekt "Ptiček"

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ organizirala je 24. i 25. rujna 2013. godine u sklopu projekta „Ptiček“ terenske radionice na Bedekovčanskim jezerima i u Zelenjaku. U radionicama je sudjelovalo 24 učenika s učiteljima voditeljima iz šest osnovnih škola (OŠ Ljudevit Gaj Mihovljan, OŠ Side Košutića Radoboj, OŠ A. Mihanovića Klanjec, OŠ A. Cesarec Krapina, OŠ Veliko Trgovišće, OŠ Zlatar Bistrica).

Na terenskim radionicama uz vodstvo učiteljice Marije Car i učiteljice Štefice Škrlec učenici Josip Kuljak, Dominik Arih, Ivan Futivić i Dora Pugar iz OŠ Zlatar Bistrica naučili su više o zaštićenim prirodnim vrijednostima na području naše županije, geološkim znamenitostima Risvičke gore, karakteristikama šuma u Značajnom krajobrazu (ZK) Zelenjak, Naturi 2000 rijeke Sutle, zaštićenim i ugroženim biljnim i životinjskim vrstama.  Voditelji radionica bili su stručnjaci iz Hrvatskih šuma te Marijan Kovačić, profesor s Geološkog odsjeka PMF-a. Župan Željko Kolar i dožupanica Jasna Petek na svečanoj dodjeli u Zelenjaku uručili su svim učenicima sudionicima projekta “Ptiček“ potvrde. Učenici su zapisani u registar mladih čuvara prirode KZŽ.

    

DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE – DANI KRUHA, 2013.

Dani kruha i zahvalnosti za plodove Zemlje obilježeni su u petak 11. listopada 2013.g. integriranom nastavom u svim razredima. Učenici su zajedno sa svojim učiteljima upoznali načine nastajanja kruha, povijest kruha te važnost kruha za čovječanstvo. U predvorju škole svaki je razred osmislio mali izložbeni kutak u kojem su izloženi plodovi zemlje i ruku vrijedne djece i njihovih roditelja. Nakon postavljanja izložbe učenici dramske skupine i zbora izveli su splet prigodnih recitacija i pjesama. Priredbi je nazočio velečasni Ivan Kovačić koji je blagoslovio krušne proizvode i darove zemlje.

Održan je natječaj za najoriginalniji tradicionalni recept jela pripremljenog od kukuruznog brašna. Povjerenstvo je odabralo recept  "kukuruzni štruklji" Daniela Cimića, učenika 5.a razreda, koje su učenici osmih razreda pripremali u školskoj kuhinji. Odabrano je  i najoriginalnije zaboravljeno tradicionalno jelo „lopare na hrenovom listu“ Jurice Kunića, učenika 5.b razreda, a kutak 6. razreda izabralo je za najljepši izložbeni prostor. Najoriginalnijim kruhom izgledom i sadržajem proglašen je kukuruzni kruh učenice 3. razreda Magdalene Pavetić. 

Državna smotra: Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje, 2013.

Učenici naše škole Dora Pugar, Izidora Pavetić i Mateo Odorjan, s učiteljicom prof. Šteficom Škrlec, sudjelovali su na Svehrvatskoj smotri Dana kruha – dana zahvalnosti za plodove zemlje, što je  12. i 13. listopada 2013. održana u Labinu. Labinska Osnovna škola Ive Lole Ribara ugostila je sudionike – predstavnike dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola ne samo iz Hrvatske, nego i iz  Bosne i Hercegovine,  Mađarske i  Vojvodine.

 Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje obilježavaju se svake godine tijekom listopada u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima, ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, te ograncima i granama Udruge Lijepa naša, koja je i organizator manifestacije, uz Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sudionici su izložili krušne proizvode, ljekovito bilje, stara tradicionalna jela, običaje blagovanja i druge običaje iz svih županija. Učenici zlatarbistričke Osnovne škole predstavili su običaj pečenja mlečeca. U nedjelju, na misnome slavlju u Crkvi Gospe Fatimske, proizvode je blagoslovio porečko-pulski biskup u miru Ivan Milovan. Svetoj misi nazočili su, uz sudionike smotre i mještane, predsjednik Udruge "Lijepa naša" dr. Ante Kutle, ravnatelj OŠ "Ivo Lola Ribar" Miro Alilović, gradonačelnik Labina Tulio Demetlika, te saborska zastupnica Tanja Vrbat, kao izaslanica pokrovitelja Dana kruha, predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke .

 

TAJANSTVENI SVIJET VODENIH STANIŠTA ZLATAR BISTRICE

CRVENOKLJUNI LABUD (Cygnus olor )

Učenici - ekolozi Osnovne škole Zlatar Bistrica, sa svojom mentoricom prof. Šteficom Škrlec,  u sklopu dodatne nastave biologije i izvannastavne aktivnosti ekologije, provode projekt Monitoring bioraznolikosti . U tome surađuju s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije , sa svrhom zaštite biljnih i životinjskih vrsta čija se brojnost smanjuje zbog nestanka staništa.

Odgoj i obrazovanje za okoliš ugrađeni su u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni život učenika i djelatnika zlatarbistričke  Eko-škole. Projektna nastava i istraživački rad orijentirani su prema učeniku prirodoslovcu i istraživaču, omogućujući razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika, timski rad te suradnički odnos učenika i učitelja.

Istraživanjem na terenu i promatranjem u prirodi do sada su otkrili  graditelje brana , dabrove, koji su sagradili nastambe uz tok rijeke Krapine. Prebrojavajući zaštićene biljke kockavice na vlažnim livadama, uočili su mnoštvo jedinki barske perunike. Najveće oduševljenje izazvao je nedavni pronalazak  labuda i labudice, na « bajeru» nedaleko  škole,  koji su u iščekivanju potomstva. Kako ih ne bi uznemirili, ekolozi istraživači i zaljubljenici u prirodu potajice motre par labudova i izvješćuju o uočenome. Crvenokljuni labud uočen je i na jezerima u Bedekovčini i «bajerima» u Konjščini.

Na temelju opažanja i uz  pomoć stručne literature ekolozi su saznali  da je labud dugovrata, velika bijela ptica, s crvenim kljunom na kojemu je crna kvrga, veća kod mužjaka. Mužjaci su teški  10 do 12 kg, a ženke 9 do 10 kg. Na nogama, dužine oko 1,4 do 1,6 metara, ima plivaće kožice. Nezgrapno hoda po tlu, Zagorci bi rekli « da se gega», ali je zato vrlo graciozan i spretan na vodi. Skladno pliva držeći vrat u obliku slova S kljunom uperenim naniže, a često i uzdignutim krilima u obliku štita. Raširena krila imaju raspon od 2 do 2,5 metra. Glasno se čuje svaki zamah krila. Vodeno bilje i trava omiljene su poslastice labuda, a voli i kruh koji donose ljudi prilikom posjeta. Međutim, kruh nije prikladna hrana  jer sadrži kvasac i aditive, a zbog predoziranja ugljikohidratima labudovi obole i prerano ugibaju. Labud je ptica selica, životne dobi od 15 do 20 godina. Iako su u Hrvatskoj labudovi najčešće zimski gosti koji dolete iz sjevernijih krajeva, počinju se gnijezditi i zadržavati tijekom cijele godine.

 U glasanju je vrlo tiha ptica, a kada prijeti, tada šišti.

Slične vrste su mali labud ( Cygnus columbianus ) i žutokljuni labud ( Cygnus cygnus ).

Crvenokljuni labud dostiže spolnu zrelost u trećoj ili četvrtoj godini, a gnijezdi se jednom godišnje. U gnijezdo od vodenog bilja, u plitkoj vodi, uz rub ili na sredini jezera, polaže pet do osam  zelenkastih jaja, koje ženka grije svojim tijelom 34 do 38 dana. Tijekom gniježđenja labudovi mogu biti vrlo agresivni, čak i prema čovjeku.

Mladi su labudovi neugledni, sivosmeđe boje, ružičastog kljuna bez kvrge, a u prvoj godini dobivaju prekrasno bijelo ruho, odakle potječe i bajka o ružnom pačetu. Mlade hrane oba brižna roditelja oko tri do četiri mjeseca. Zanimljivo je da se prvih desetak dana starosti mladi  „voze“ na leđima ženke.

Labudove ugrožavaju ljudi svojim djelovanjem: uređivanjem vodotoka, uništavanjem vodene vegetacije, onečišćavanjem voda, pretjeranim ribolovom i uznemiravanjem. Stradava od divljih životinja, ali ponekad i od pasa i mačaka.

U Hrvatskoj je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode, a zbog svoje ugroženosti  uživa i međunarodnu zaštitu temeljem Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa ( Bernska konvencija) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja ( Bonnska konvencija ili CMS)

Svjetski dan voda, 2013.

Svjetski dan voda koji se obilježava 22.ožujka učenici 6. razreda Osnovne škole Zlatar Bistrica obilježili su posjetom ribnjaku umirovljenog domara Dragutina Sente-Pište. Terenska nastava održana je kao integrirana nastava prirode i geografije gdje su učenici  proučavali biljni i životinjski svijet uz vodu kako bi se senzibilizirali za problematiku očuvanja biološke raznolikosti ove životne zajednice. Uočili su prirodnu sukcesiju voda stajaćica i utjecaj na biocenozu. 

Učitelji Alan Grabušić i Štefica Škrlec ukazali su učenicima na važnost održavanja prirodne ravnoteže te ulogu i utjecaj čovjeka  na nju. Slatkovodni ekosustav je danas najugroženiji. Postoji nekoliko prijetnja očuvanju ravnoteže u sustavu uzajamnih odnosa što ga ostvaruju biljke i životinje u slatkovodnom staništu za koje su životno vezane. Na prvom je mjestu onečišćenje. Umjetna gnojiva, zamuljavanje vode i kanalizacija onečistile su rijeke, jezera, potoke i močvare. Slatkovodni ekosustavi su pogođeni i odumiranjem biljnih i životinjskih vrsta zbog narušene prirodne raznolikosti, kakva je vladala prije čovjekova upletanja u prirodne procese.

PROJEKT EKO PAKET

ODRŽANA RADIONICA O RECIKLIRANJU TETRAPAK AMBALAŽE!

Učenicima likovne i ekološke skupine „Šumarica“ razredne i predmetne nastave OŠ Zlatar Bistrica 7. travnja  2014. stručni suradnici  iz kampanje Tetra Pak  održali su predavanje i edukativnu radionicu o postupku recikliranja tetrapak ambalaže. Naša je škola izabrana s još tri osnovne škole i četiri dječja vrtića na području cijele Hrvatske za provedbu radionica projekta ˝Eko paket˝ koji su pokrenuli kompanju Tetra Pak i Udruga ˝Lijepa naša˝. Projekt je usmjeren djeci i mladima s ciljem educiranja o važnosti odvojenog zbrinjavanja upotrijebljene tetrapak ambalaže i odgovornog ponašanja prema prirodi. Potičući djecu na prikupljanje i izradu radova od tetrapak ambalaže, zajedno učimo o ulozi čovjeka u brizi za okoliš. Radionicu su vodile diplomirane odgajateljice iz tvrtke Tera Pak Marina Sokač i Marte Bobinac. 

Glavna aktivnost na radionicama bio je prikaz rada pulper stroja, tj. način recikliranja tetrapak ambalaže. Slijedilo je i objašnjenje komponenti tetrapak ambalaže koja se sastoji od 75% papira  proizvedenog od drvnih vlakana , 20% polietilena i 5% aluminija. Od ove tri komponente jedino su drvna vlakna sirovina iz obnovljivih izvora tako da je moguće brinuti o obnovljivosti samo tog materijala. S obzirom da je pulper stroju  potrebno oko 40 minuta kako bi se sve komponente tetrapak ambalaže razdvojile, za to vrijeme je proveden eko kviz. Sadržaj pitanja bio je vezan uz recikliranje tetrapak ambalaže, uz obnovljive i neobnovljive resurse, FSC žig, 3R simbol za recikliranje, pravilno odlaganje ambalaže i općenito zanimljivosti o recikliranju. Sve informacije iz kojih su mogli smisleno izvući odgovore, učenici su dobili na uvodnom predavanju. Nakon završetka rada pulper stroja daljnje aktivnosti bile su vezane uz cijeđenje dobivene mase  kroz sito u kalupe, sušenje i peglanje mase od drvenastih vlakana te pokazivanje krajnjeg proizvoda, recikliranog papira.

Na kraju druženja djeca su bila potaknuta da postupak recikliranja isprobaju  i kod kuće. Praznu upotrijebljenu tetrapak ambalažu za mlijeko, mliječne proizvode i napitke i dr., potrebno je pravilno složiti i odložiti u eko kutije.

Zelena čistka, 2014.

Učenici izaposlenici Osnovne škole Zlatar Bistrica sudjelovali su u četvrtak 24. travnja 2014. godine u akciji Zelena čistka. Početak je bio u 9,30 sati u predvorju škole, gdje su učenice Dora Pugar, Karla Hađina i Erika Mikulec izlagale o Danu planeta Zemlje te pročitale Pismo indijanskog poglavice Seattle, a učiteljica Marija Car imala je kratko izlaganje o samoj akciji. Učenici i učitelji škole čistili su okoliš škole, mjesto i područje uz tok rijeke Krapine uz pomoć HPD Javor i DVD Zlatar Bistrica. Prikupljali su papir od mještana i odvozili ga u kontejner koji je postavljen u dvorištu škole te su zbrinjavali električni i elektronički otpad.

"More je živo"

U utorak 29. travnja 2014. godine u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica održalo se natjecanje„More je živo-edukacija djece o potrebi očuvanja i zaštite Jadranskog mora“. Natjecalo se 650 učenika od 5. do 8. razreda testiranjem putem elektronskog sustava MOD. Cilj natjecanja je podizanje svijesti o potrebi očuvanja i zaštite Jadranskog mora. Ovo je natjecanje nastavak projekta koji provode članovi Društva za ekološka istraživanja Paks, u sklopu kojeg je 2011. godine uz odobrenje MZOS objavljen priručnik za odgajatelje, učitelje i profesore koji sudjeluju u akcijama očuvanja i zaštite Jadranskog mora u Hrvatskoj. Među 27 finalista iz cijele Hrvatske na završnom usmenom natjecanju u utorak 6. svibnja 2014. putem webinara su sudjelovali Mateo Odorjan, učenik šestog razreda, te Izidora Pavetić, Mateja Odorjan i Dora Pugar, učenice osmog razreda.

  

Svečana dodjela nagrada

Po završetku natjecanja   „More je živo-edukacija djece o potrebi očuvanja i zaštite Jadranskog mora“, upriličena je svečana dodjela nagrada. Održana je  u utorak, 13. svibnja 2014. godine, u 12,00 sati u Vijećnici Biološkog odsjeka na  Prirodoslovno- matematičkom fakultetu u Zagrebu. Troje je naših učenika, Dora Pugar, Mateo Odorjan i Matea Odorjan, koji su, među 27 finalista od početnih 650 učenika natjecatelja iz cijele Hrvatske, osvojili dva prva mjesta i jedno treće. Dora Pugar, učenica 8.a razreda,  i Mateo Odorjan, učenik 6. razreda,  za prvo su mjesto nagrađeni četverodnevnim putovanjem u Nicu (See World) i Monaco (Oceanografski muzej) tijekom lipnja, a Matea Odorjan, učenica 8.b razreda,  za treće mjesto poklon-paketom tvrtke JGL iz Rijeke. Dodjeli nagrada prisustvovala je i mentorica nagrađenih učenika prof. Štefica Škrlec.

   

Projekt Monitoring bioraznolikosti

„Vretenca našeg kraja“

Javna ustanova za upravljanjem zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Hrvatskim društvom za biološka istraživanja organizirala je 11. lipnja 2014.godine radionicu „Vretenca moga kraja“ na jezeru Cukerov bajer u sklopu projekta „Fauna  vretenaca i invazivna flora Krapinsko-zagorske županije“. U radionici je  sudjelovalo devet  učenika petog razreda s učiteljicom prirode i biologije Šteficom Škrlec. Učenici su spoznali važnost očuvanja vodenog ekosustava i velike bioraznolikosti  Cukerova bajera. Entomološkom mrežicom  imali su priliku uloviti vretenca koja pripadaju dvjema skupinama: debelostruka vretenca (raznokrilci) i tankostruka vretenca (jednakokrilci). Pomoću determinacijskog ključa odredili su sljedeće vrste vretenaca: bijeli vilenjak, mala vodendjevojčica, žuti ban, bjelonoga potočnica, vatreni  jurišnik i mala mora. Važno je spomenuti da su vretenca su bioindikatori čistoće okoliša. Učenici su uočili veliku brojnost vretenaca i zaključili da je voda bajera čista te ima dovoljno kisika za opstanak navedene vrste. Vretenca ugrožava čovjek jer košnjom bilja oko bajera onemogućava prihvaćanje ličinki vretenaca za grančice te njihov izlazak iz vode. Vretenca su vezana za vodeno i kopneno stanište.

No, učenike je najviše razveselio susret s tajanstvenim stanovnicima bajera, obitelji crbenokljunoga labuda koju čine mužjak i ženka s troje mladih labudova.

   

 

  

Noć šišmiša u Muzeju neandertalaca

Povodom obilježavanja Međunarodne noći šišmiša, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije za učenike osnovnih škola KZŽ organizirala je 12. rujna 2014. godine predavanje i radionicu o šišmišima. Predstavnice naše škole bile su učenice šestoga razreda Ema Počekal i Lara Pugar, članice ekološke skupine „Šumarica“. U prostorima starog Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini  učenici su spoznali važnost očuvanja šišmiša, sisavaca koji su u Hrvatskoj ugroženi i strogo zaštićeni sporazumom o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS).

Kao što je poznato, šišmiši u prirodi žive u špiljama i dupljama starih stabala, ali su se neke vrste prilagodile i na život u blizini ljudi - na tavanima, starim zvonicima i kućama. Zbog gradnje cesta, tunela, krčenja šuma i uklanjanja starih stabala uništavaju se staništa na kojima borave  ili se hrane. Učenici su spoznali da uvriježeno vjerovanje o zapletanju šišmiša u kosu nije znanstveno utemeljena činjenica. Naime,vrlo precizno snalaženje i u potpunom mraku šišmišima omogućuje eholokacija - način orijentacije u prostoru s pomoću zvuka. Zimi, kad su temperature niske i nema kukaca za ishranu, kolonije šišmiša mogu se naći u špiljama u stanju hibernacije, zimskog sna. Tijekom hibernacije, koja počinje u listopadu i traje do potkraj ožujka, sve su životne funkcije, u svrhu štednje energije, svedene na minimum. Šišmiši oprašuju biljke koje cvatu noću i kontroliraju brojnost aktivnih kukaca pa ih se naziva indikatorima zdravlja okoliša.

Obilježavanje Svjetskog dana životinja

Povodom obilježavanja Svjetskog dana životinja, 4. listopada,  učenici šestih razreda , uz stručno vodstvo učitelja geografije, tjelesne i zdravstvene kulture i prirode, obišli su  6. listopada 2014.godine „Šumaricu“, prvu poučnu stazu u Hrvatskom zagorju. Svrha terenske nastave planirane školskim kurikulumom šk.god. 2014./2015. je upoznavanje  biljaka, gljiva i životinja u kontinentalnoj listopadnoj šumi i njihovih prilagodbi na životne uvjete te usmjeravanje pažnje učenika na vođenje zdravog i aktivnog života. 

Promatrajući šumu uočili su tri sloja kontinentalne listopadne šume: prizemni sloj, sloj grmlja i sloj visokog drveća. Na poučnoj stazi „Šumarica“ zastupljena je mješovita šuma hrasta kitnjaka, bukve i običnoga graba. Dominantna vrsta na stazi je grab. Plodovima divlje trešnje u kasnu jesen i zimu hrani se velik broj ptica koje  imaju značajnu ulogu u šumskom eko - sustavu jer na prirodni način reguliraju broj štetnih insekata i njihovih ličinaka te tako posredno štite šume od njihova napada. U sloju grmlja prepoznati su divlja ruža, divlja trešnja, lijeska, svibovina, kupina i obični  kuriku. U prizemnom sloju najrasprostranjenija je mahovina na kojoj rastu brojne gljive. Na lokalitetu pokraj planinarske kućice učenici su  uzeli uzorak tla i prema uputama odredili pH smjese vode i tla. Tlo u šumi je kiselo bez prisutnosti karbonata.  

Kruh na stolu, toplina u srcu

Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje obilježeni su u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica u četvrtak 16. listopada 2014. godine. U spomenutom projektnom i integriranom nastavnom danu sudjelovali su svi učenici, njihovi roditelji, mame i bake, učitelji i zaposlenici škole te vlč. Ivan Kovačić koji su svaki na svoj način pridonijeli obilježavanju manifestacije.

Nastavne teme svakog predmeta bili su kruh i krušni proizvodi te plodovi zemlje  užeg i šireg zavičaja, Hrvatske i zemalja Europe: Francuske, Italije, Poljske, Njemačke te Bosne i Hercegovine. Naime, svaki razred je predstavio jednu zemlju i njezine specifičnosti u izradi kruha i sličnih proizvoda te je prezentirao i predstavio  kuhinju odabrane zemlje ili područja kao što su: talijanska pizza, bosanska zeljanica, poljske šnite, poljska pita, bavarske kobasice i francuski kruh. Tako su učenici i učitelji mogli više saznati ojelima nekih europskih naroda, o starim zaboravljenim jelima, receptima, zastupljenosti žitarica i drugih biljnih vrsta u prehrani, o tradicionalnim  poljoprivrednim kulturama i vrstama kruha i sl. Također, izložbene prostore učenika od 1. do 8. razreda krasili su i elementi  tradicijskih običaja, kulture zajedničkog blagovanja kruha i plodova zemlje te postavljanja svečanog stola i okupljanje obitelji oko njega, a ne smijemo zaboraviti ni mirise različitih vrsta kruha i slastica koje su zamijesile i ispekle vrijedne ruke već spomenutih roditelja, mama i baka naših učenika.

 

Izložbeni prostor zauzeo je veliki dio školskog predvorja i hodnika škole kojim se širio miris kruha sa sjemenkama, s maslinovim uljem, kukuruznog ili pak crnog kruha,  kolača, gibanica, lopara, pita od sira, kulena, čvaraka, špeka, domaćih kobasica i ostalih tradicionalnih jela zagorskoga kraja, ali i ostalih hrvatskih regija kao što je  Istra, Slavonija, Dalmacija s čijeg su područja predstavljene: torta od rogača, istarske kroštule, soparnik, krešenti, pinca, dalmatinska pogača, štrudla od jabuka, grožđica i oraha i mnoštvo drugih jela. Učenici su cjelokupni dojam obogatili svojim recitacijama, pjesmama i zanimljivim prezentacijama jela koje su pripremili te su okusi i mirisi u potpunosti dočarali bogatstvo obilježavanja manifestacije. Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje 2014. u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica povezali su tradicionalno zagorsko i moderno, europsko podneblje iz kojeg je prikazana raznovrsnost i bogatstvo kulture blagovanja na kojoj u današnje vrijeme  zaista  moramo biti zahvalni.

 

 

 

PRVI SUSRET PLANINARA POVODOM 10. BUČIJADE

Povodom obilježavanja desete, tradicionalne gastronomske i gospodarske manifestacije  „ Bučijada“ u Ivanić Gradu, 18. listopada 2014.godine organiziran je prvi susret planinara u naselju Stara Marča u okolici Ivanić Grada. Sudjelovali su i učenici Osnovne škole Zlatar Bistrica, ekolozi i planinari: Ema Juras, Filip Haban, Ana Marija Jakušić, Lucija Cecelja, Danijel Cimić, Lara Pugar i Jurica Kunić. Bilo je to u sklopu izvannastavne aktivnosti „Ekološka skupina“ i „Zlatarbistrički planinari“, a zajedno s učenicima bili su i učitelji geografije prof. Alan Grabušić i biologije i kemije prof.  Štefica Škrlec. Organizator sudjelovanja bio je  HPD „Javor“ iz Zlatar Bistrice.

Na seoskom imanju „Stara Marča“, desetak kilometara udaljenom od  Kloštra  Ivanića,  tristotinjak okupljenih planinara,  u pratnji planinarskih vodiča i Gorske službe spašavanja, krenulo je na trosatno pješačenje sjeverozapadnim brežuljkastim predjelima šume Marča. Markirana staza na strmim područjima zahtijevala je penjanje uz unaprijed postavljenu sajlu. Kod šumarske kuće „Jabuka“ bio je kraći odmor. Pohod planinara završio je na seoskom imanju podjelom zahvalnica društvima i udrugama, odmorom i druženjem. Zlatarbistriči ekolozi i planinari druženje su nastavili u Ivanić Gradu na Bučijadi razgledom izložbeno-prodajnog sajma buča, proizvoda od buče i drugih  eko-etno proizvoda.

Lari Pugar treća nagrada

Na ovogodišnjem natjecanju «More je živo» sudjelovalo je 350 učenika od petog do osmog razreda iz 42 osnovne škole diljem Hrvatske. Iz Krapinsko-zagorske županije sudjelovala je samo Osnovna škola Zlatar Bistrica, čija je učenica Lara Pugar, šesti razred, osvojila treće mjesto u  rješavanju testa o poznavanju živog svijeta Jadranskog mora. Nagradila ju je tvrtka Jadran-Galenski laboratorij iz Rijeke. Nagrade će biti uručene u petak, 8. svibnja, na svečanosti u vijećnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Zelena čistka 2015.

Ponedjeljak 13. ožujka 2015. u Osnovnoj školi  Zlatar Bistrica protekao je u znaku akcije Zelena čistka čiji je cilj čišćenje okoliša škole i mjesta Zlatar Bistrica. Akcija je započela u 9:30 sati u predvorju škole kratkim izlaganjem  učenika Jurice Kunića o Danu planeta Zemlja i učiteljice Marije Car o samoj akciji Zelena čistka. Učenici, učitelji i djelatnici škole čistili su okoliš škole, mjesto i  Javorov park u blizini benzinske pumpe. Učenici sedmog i osmog razreda prikupljali su papir od mještana i odvozili ga u kontejner u dvorištu škole, a dežurni učenici od mještana su preuzimali i zbrinjavali električni i elektronički otpad. Škola se i ove godine uključila u "Kampanju za manje otpada" u sklopu koje su učenici razredne nastave s učiteljicama održali radionice o temi "Otpad nije smeće" i  "More je živo". 

   

Prebrojavanje kockavica

Učenici ekološke skupine OŠ Zlatar Bistrica, s učiteljicom biologije i kemije prof. Šteficom Škrlec, 8. travnja 2015. godine, sudjelovali su u akciji  prebrojavanja kockavice na području općine Zlatar Bistrice. Ova se akcija održava u  travnju, u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, a učenici naše škole u njoj sudjeluju već osmu godinu. 

Trinaesti na Eko kvizu  "Lijepa naša" 2015.

U Zagrebu je od 17. do 19. travnja 2015.g. održano državno i svehrvatsko natjecanje, Ekološki kviz "Lijepa naša", na kojemu je sudjelovala i ekipa OŠ Zlatar Bistrica. Sudjelovalo je 57 ekipa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije (Vojvodina) i to 44 ekipe osnovnih i 13 ekipa srednjih škola. U ekipi  OŠ Zlatar Bistrica bili su Ema Juras (5.r.), Ema Počekal (6.r.), Laura Čehulić (7.r.) i Ivan Futivić (8.r.). Mentor ekipe bila je prof. Štefica Škrlec. 

"Otpad nije smeće" i "More je živo"

Dijamantni status našoj školi

Učeniku  Jurici Kuniću, predsjedniku Eko odbora Osnovne škole Zlatar Bistrica, na državnoj svečanosti Eko-škola, 15. svibnja 2015.  godine u Zagrebu, uručena je  prestižna Zelena zastava i «dijamantni certifikat» Međunarodne eko-škole. Time je Osnovna škola Zlatar Bistrica, koja pripada prvoj generaciji međunarodnih Eko škola  u Krapinsko-zagorskoj županiji i Republici Hrvatskoj, šesti put obnovila status i  dobila - dijamantni status, jedina u ovome dijelu RH.  Školi je također  uručen i certifikat za sudjelovanje u provedbi projekta - kampanje „Za manje otpada-Litter Less“, čiji je cilj dugoročno utjecati na promjenu navika kod mladih u svrhu smanjenja opterećenja okoliša otpadom.

Zelena zastava dijamantnoga sjaja

Svečano podizanje zelene zastave u čast dobivanja dijamantnog certifikata eko-škole održano je u utorak 30. lipnja 2015. godine u dvorištu škole uz prigodni program. Zahvaljujući marljivom radu učenika i radnika škole, brojnim ekološkim projektima i ekološkom načinu življenja, Osnovna škola Zlatar Bistrica time je šesti put potvrdila svoj status Međunarodne eko-škole, jedine u ovome dijelu Republike Hrvatske. U svečanom podizanju zastave pomogao je i načelnik Općine Zlatar Bistrica Žarko Miholić. 

  

Darujmo kruh - simbol obnove i blagostanja!

U mjesecu listopadu već se tradicionalno obilježavaju Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje. Vrijeme je to kada pokazujemo kako smo svjesni da je kruh čovjekova potreba od pamtivijeka, samim time i simbol života.

Temom „Darujmo kruh - simbol obnove i blagostanja” ove smo godine u školi obilježili Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Svečani stol za blagovanje, koji je toga dana postavljen u predvorju škole, a blagoslovio ga je vlč. Ivan Kovačić,  obilovao je različitim vrstama kruha, peciva, kolača i gibanica karakterističnim za naš zavičaj, žitaricama od kojih se peče kruh i raznovrsnom domaćom tradicijskom zimnicom: kiselim krastavcima, paprikama, ajvarom, ciklom, miješanom salatom, pekmezom od šljive, bundeve, marelice, dunje i ostalim proizvodima zagorskoga sela. 

Svjetski dani akcije 2015

U sklopu Svjetskih dana akcije - Global Action Days, kampanje pokrenute od Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, učenici članovi izvannastavne aktivnosti „Keramičari“ i ekološke skupine „Šumarica“  sudjelovali su u četvrtak 12. studenoga  2015. u edukativnoj radionici o temi „Klimatske promjene“. Ove godine se u Parizu održava UN-ova konferencija o klimi poznata kao COP21. Konferencija teži tome da se sve države sudionice slože o smanjivanju čovjekova utjecaja na klimatske promjene.

Sudjelovanjem u radionici pridružili smo se tisućama učenika diljem svijeta i pokazali da svojim inovativnim idejama, koje podižu svijest o zaštiti okoliša, stvaramo pozitivne promjene te se krećemo u smjeru održive budućnosti. 

Prebrojavanje kockavice 2016.

Učenici šestoga razreda Osnovne škole Zlatar Bistrica, s učiteljicom biologije i kemije prof. Šteficom Škrlec, u četvrtak su sudjelovali u akciji prebrojavanja kockavice na području Zlatar Bistrice. Kockavica je zeljasta trajnica iz porodice ljiljana  koja se razvija iz lukovice. Stabljika je visoka do 30 cm, nosi duge, uske listove, a na njezinu se vrhu u rano proljeće, tijekom ožujka i travnja, razvijaju  pojedinačni cvjetovi. Biljka je otrovna, posebice  za sisavce. Ugrožena je vrsta kojoj prijeti izumiranje zbog gubitka njezinih  prirodnih staništa – vlažnih livada. Na području Krapinsko-zagorske županije strogo je zaštićena vrsta . Zlatarbistrički osnovci već devetu godinu sudjeluju u akciji prebrojavanja  kockavice, koja se odvija tijekom ožujka i travnja u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije.

  

Peti na Eko kvizu "Lijepa naša" 2016.

Na ovogodišnjem Svehrvatskom ekološkom kvizu „Lijepa naša“, što je od 15. do 18. travnja 2016. godine održan u Stubičkim Toplicama, ekipa natjecatelja iz naše škole osvojila je peto mjesto. Vrijedan je to uspjeh, tim više što je bila jaka konkurencija. Sudjelovale  su  52 ekipe iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije (Vojvodina ), i to 35 ekipa osnovnih i 17 ekipa srednjih škola. U ekipi zlatarbistričke Osnovne škole sudjelovali su Dino Ocvirek (peti razred), Ema Juras (šesti razred), Lara Pugar (sedmi razred) i Laura Čehulić (osmi razred), uz mentoricu prof. Šteficu Škrlec. Iz Krapinsko-zagorske županije sudjelovale su  još tri osnovne škole: OŠ Stubičke Toplice, OŠ Matije Gupca iz Donje Stubice i OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga iz Zaboka te Srednja škola Pregrada čiji su učenici postigli prvo mjesto u kategoriji srednjih škola.

Zelena čistka 2016.

Učenici i djelatnici  Osnovne škole Zlatar Bistrica sudjelovali su u srijedu 20. travnja 2016. godine u akciji Zelena čistka. Prikupljali su papir koji su učenici i mještani donosili te ga odvozili u kontejner  postavljen u dvorištu škole. Osim papira zbrinjavali su i električni te elektronički otpad. Ukupno je prikupljeno 200 kg EE otpada i 1000 kg reciklažnoga papira.

Europska noć noćnih leptira

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije i Hrvatsko herpetološko društvo-Hyla organizirali su 4. lipnja 2016. godine, od 20.00 sati do ponoći, pokaznu radionicu sakupljanja i prebrojavanja  leptira na Cukorovu bajeru. U radionicama su sudjelovali  učenici naše škole, članovi ekološke skupine „Šumarica“, čija je voditeljica   prof. Štefica  Škrlec. Svrha je manifestacije 13. Europska noć  noćnih leptira  približiti čarobni svijet noćnih leptira široj javnosti te sakupiti važne podatke o biologiji i ekologiji noćnih leptira. Naime, velik broj vrsta izrazito je ugrožen, što se  posebice odnosi na leptire vlažnih staništa, poput močvara ili izrazito termofilnih travnjaka. U svrhu privlačenja noćnih leptira  koriste  se svjetlosne zamke, odnosno piramide koje služe privlačenju noćnih leptira iz njihovih prirodnih staništa na same piramide.

Učenici su promatrali i fotografirali noćne leptire na dvanaest svjetlosnih šatora piramida na kojima se sakupilo 104 vrste noćnih leptira koji su svojim izgledom, bojama i oblicima plijenili  pažnju i oduševljenje. Privučeni svjetlom, veliki broj drugih vrsta kukaca, poput tulara, kornjaša i dvokrilaca došlo je na piramide. Od spomenute  104 vrste,  šest  vrsta noćnih leptira su novo nađene vrste na području Krapinsko-zagorske županije. Brojnost vrsti noćnih leptira na području naše županije je više od  1000 vrsta. 

Voditelji radionice bili su stručnjaci iz Hrvatskog herpetoloskog drustva-Hyla, biolog Toni Koren i entomolog Stanislav Gomboc.